Bizarno

Mogu se prema ulozi u organizmu dijeliti

admin

Najvažnija jednostruko nezasićena kiselina je oleinska. Najviše je ima u prirodnom
maslinovom ulju te u genetskom repičinom ulju canola. Izvorno repičino ulje ima
visok udjel eruka toksične kiseline, zbog čega je stvorena canola vrsta u kojoj je taj udjel
smanjen s 26 na 2 % i zbog čega se često u proizvodnji miješa s drugim uljima da se
smanji udio eruka kiseline.
Najvažnije višestruko nezasićene masne kiseline su omega-3 i omega-6. Omega-3 je
sadržana u mesu, ulju riba, naročito hladnih sjevernih mora, pastrvama te u ulju soje
i canola. Esencijalna je. Omega-6 kiselinu organizam sintetizira iz linolne. Dobri izvori
omega-6 masne kiseline su soja, suncokret, kukuruz, pamuk.
Ovim kiselinama pripisuje se odličan učinak na zdravlje, posebice u zaštiti
kardiovaskularnog sustava (Katalenić, 2007). Zabilježeno je da eskimi i japanski
mornari rijetko obolijevaju od koronarnih bolesti srca i da imaju nisku razinu kolesterola,
međutim, pri uzimanju treba biti oprezan, jer se mogu pojaviti nuspojave.
Potrebno je spomenuti još da svaka životinjska vrsta ima specifičnu mast koja se
razlikuje, primjerice, po različitoj točki tališta. Što je veći broj zasićenih masnih
kiselina u nekoj masti, to je njeno talište više, a one masti koje su nezasićene imaju vrlo
nisko talište. O talištu masti i ulja ovisi njihova probavljivost. Teško taljive masti teško
su probavljive. Lako taljive masti i ulja lakše su probavljiva i jedu se bez prethodnog
zagrijavanja. Primjerice, točka tališta nekih masti i ulja (ºC) je svinjska mast (42 –
51), goveđi loj (41 – 52), maslac (35), sojino ulje (-16), suncokretovo ulje (-17).
O vrsti i udjelu masnih kiselina, o udjelu zasićenih/nezasićenih masnih kiselina
ovisit će i druga fizikalno-kemijska svojstva masti, a kakav će udio i vrsta biti, ovisi i o
prehrani životinje. Slanina je mekana ako je prehrana životinje bila pretežno biljkama
i plodovima s puno nezasićenih masnih kiselina, a tvrda ako je prehrana bila bogata
zasićenim masnim kiselinama (prehrana kukuruzom).
Važno je spomenuti da masne kiseline koje imaju lance veće od 10 ugljikovih atoma i
dvostruke veze ljudsko tijelo ne može razgraditi jer nema takav enzim. One se moraju unijeti
u organizam, zovu se esencijalne i u tu skupinu ulaze linolenska, linolna i arahidonska.

– Sura En-Neml je 27. sura u Kur’anu, ima 93 ajeta i počinje
sa dva slova T i S (Ta-Sin). Ako izbrojimo koliko puta je slovo T
upotrijebljeno u cijeloj suri, dobijemo da je to 27 puta, a ako
brojimo koliko puta je upotrijebljeno slovo S dobijemo 93 puta, baš
kao redosljed sure 27 i broj ajeta 93.
– Uzvišeni Allah kaže: Primjer Isaov (Isusov) doista je kod Allaha
isti kao i primjer Ademov: od zemlje ga je stvorio, a zatim rekao: “Budi!”
– i on bi. (Kur’an, 3:59)

Složene masti – fosfatidi ili fosfolipidi
Sadrže masne kiseline i alkohole, ali i fosfornu kiselinu. Prisutni su u svim staničnim
membranama i u substaničnim strukturama (mitohondriji). Postoje tri vrste fosfolipida:
• Lecitin -sastoji se od 2 molekule masnih kiselina, najčešće je prva zasićena (stearinska),
a druga nezasićena (oleinska), jedne molekule fosforne kiseline, jednog diglicerida i
jedne molekule dušikove baze – kolina. Kolin je važan za biokemijske sinteze.
• Kefalin – sličan lecitinu, samo umjesto kolina ima bazu kolamin.
• Sfingomijelin – sličan lecitinu, ali umjesto glicerola ima aminoalkohol – sfingozin.
Sadrži više masnih kiselina, fosfornu kiselinu i kolin.
Fosfatidi se nalaze u biljnim i životinjskim stanicama, naročito u mozgu (sfingomijelini),
u žumanjku (lecitin), u jetri i u srcu. Imaju vrlo važnu funkciju u organizmu. Pomažu
aktivni prijenos masnih kiselina kroz crijevnu sluznicu (lecitin i kefalin su topljivi u vodi,
“nosači” kroz stanične membrane), daju fosfatidne radikale tamo gdje su organizmu
potrebni, glavni su sastojak strukturnih elemenata stanice, stvaraju složene komplekse s
proteinima (lipoproteini). Kefalini su sastavni dio tromboplastina (faktor zgrušavanja);
sfingomijelini su izolatori živčanih vlakana.
Izvedene masti ili derivati

Božiji poslanik Isa sliči Ademu sa mnogo aspekata. Obojica
su stvoreni bez oca, obojica su bili Božiji vjerovjesnici, i u rađanju
obojice je Božije čudo i dokaz Allahove savršene moći. Međutim,
broj sličnosti u Kur’anu između njih dvojice je mnogo veći. Ukoliko
bi istraživali u Kur’anu koliko je puta Isaovo ime spomenuto,
pronašli bi da je to 25 puta, isto tako Ademovo ime je spomenuto

Steroli (steroidi, steridi, sterini): (grč. stereos – čvrst, tvrd) – ciklični organski spojevi
sa stearinskim “kosturom” s jednom OH, zato imaju karakteristike alkohola. Steroli
biljnog podrijetla nazivaju se ergosteroli, a životinjskog kolesteroli.
Kolesterol (grč. hole – žuč) je otkriven u žuči i žučnim kamencima, ali ga ima u svim
stanicama. Najviše u mozgu, žumanjku i nadbubrežnim žlijezdama. U prirodi dolazi
slobodan (žuč, krv, mozak, jer je topljiv u mastima), ali i kao ester s višim masnim
kiselinama (70 % kolesterola iz krvi je u obliku estera kolesterola). Danas ga smatraju
glavnim krivcem za aterosklerozu i infarkte miokarda i mozga, kao i trombozu krvnih žila.
Kolesterol se unosi hranom, to je vanjski ili egzogeni kolesterol, ali ga jetra može
sintetizirati, pa se tada radi o unutarnjem, endogenom. Bitan je sastojak staničnih
membrana. Kolna kiselina je osnova žučnih kiselina što ih jetra stvara i luči u žuč.
Funkcije u organizmu su složene, primjerice, kolesterol je izvor za sintezu kolne kiseline i
njenih soli, hormoni nadbubrežne žlijezde nastaju iz kolesterola – kortikosteroidi, ženski
i muški spolni hormoni nastaju iz kolesterolske osnove, kolesterol se taloži u rožnatim
slojevima kože i štiti je od kemijskih utjecaja te sprječava hlapljenje vode kroz kožu i,
najvažnije, reguliranja propustljivost staničnih membrana. Kolesterol i fosfolipidi teško
se obnavljaju. Zbog funkcije transporta kroz membrane kolesterol se veže na proteine
stvarajući lipoproteine. Njih čini kolesterol, fosfolipidi i trigliceridi s bjelančevinama.
Funkcija lipoproteina u organizmu je transport lipida.

Leave A Comment