Bizarno

Nažalost, različite zemlje različito se bore s ovim pitanjima

admin

Faktori koji utječu na prehranu pojedinca mogu biti individualni, a ovisni su o životnoj
dobi, spolu, visini, težini, svakodnevnim aktivnostima (obavljanju poslova, sporta,
šetnji) i o klimatskim uvjetima u kojima osoba živi. O potrebama organizma za
nutrijentima govori poglavlje 3.
No, kada se općenito govori o faktorima utjecaja na izbor hrane i o načinu prehrane
skupine ljudi, krenuvši od različitih sklonosti naroda prema različitim namirnicama ili
odbojnosti ukorijenjenih u tradiciji ili kulturi nekih naroda preko geografskih, klimatskih,
ekonomskih, socijalnih, psiholoških i niza drugih, zaključak je jasan – mnogobrojni su.
Dva su najvažnija faktora dostupnost hrane i kupovna moć stanovništva. Kupovna moć
stanovništva najčešće je ključni faktor prehrambenih navika i s obzirom na nju može
se napraviti podjela na one kojima su mogućnosti odabira ograničene i one koji mogu
kupiti kvalitetniju i zdraviju hranu. U takvom krugu ljudi potrošači imaju i drugačije
zahtjeve te često traže “finije” proizvode. U ovom kontekstu otvoren je danas niz pitanja
o odnosu potrošač – proizvođač, pa potrošači prehrambenih proizvoda zahtijevaju
kakvoću proizvoda, jedinstvenu po svojim obilježjima. Prednosti tih proizvoda mogu
se ogledati kroz njihova fizikalna, senzorska i estetska svojstva kao što su, primjerice,
sirovine od kojih su proizvedeni, primjena specifične tehnologije proizvodnje,
prezentacija proizvoda i pakiranje, identifikacija proizvoda s njegovim geografskim
podrijetlom (što utječe na imidž proizvoda) ili izborom prodajnih kanala. Osnovna
karakteristika potrošača je njihova autonomnost pri kupovini, promjenljivost u vremenu
i prostoru i razlika kod ljudi, što je rezultat općeg društveno-ekonomskog okruženja. U
takvim uvjetima proizvođači koji žele osigurati uspješnu prodaju moraju se boriti za
svoje kupce i bolji asortiman te marketingom, nižim cijenama i drugim aktivnostima
uvjeriti potrošače da će svoje potrebe najbolje zadovoljiti ako kupe upravo njihov
proizvod (Tolušić i Deže, 2001; Brčić-Stipčević i Renko, 2007). Ipak, pri izboru postoje
ograničavajući fatori koji se u nekoj literaturi grupiraju kao psihološki, sigurnosni i socio
– ekonomski (Straughan, 1995).

Štaviše, onima koji se lažno predstavljaju kao Božiji poslanici
dobijaju znakove koji ukazuju na njihovu laž, jer pravda Uzvišenog
Allaha iziskuje nemogućnost da se neko Njemu pripiše kao poslanik
i da uz to čini natprirodna djela bez očitih dokaza da je lažov, zato što
bi to odvelo ljude u zabludu i bilo bi ljudima nemoguće razlikovati
pravog od lažnog poslanika.
Na kraju, ako Muhammed صلى الله عليه وسلم nije bio Božiji poslanik već
varalica, zašto ga je Uzvišeni Bog pomogao i podario mu pobjedu?

Dostupnost hrane u rukama je države i međunarodnih organizacija i korporacija i
predstavlja složeni koncept politika u koje su uključene poljoprivreda, prerada, održivi
razvoj. U tzv. zapadnim zemljama uglavnom nije ograničena. S okolinskog stanovišta,
međutim, sve se češće raspravlja o pitanju dostupnosti vode.
Ipak, na odabir hrane i način prehrane utjecat će, pored navedenih, i niz drugih faktora
koji su prema nekim autorima svrstani u biološke faktore. To su (Colić-Barić 2007)
kulturološki, senzorski i kognitivni faktori, zdravstveni status i genetika (naslijeđe), a
prikazani su slikom 6.
U nastavku su objašnjeni utjecaji pojedinih faktora, no s obzirom na to da neki od ovih
faktora, poput stila života ili utjecaja kulture i tradicije na prehranu imaju značajniji
utjecaj, oni će biti objašnjeni u posebnim potpoglavljima.

Ekonomski faktor; utječe kroz standard života i različit je u različitim dijelovima svijeta, pa
se svijet i dijeli prema ovom utjecaju na svijet preuhranjenih i svijet gladnih. Dostupnost
hrane, cijena hrane, izbor hrane na tržištu, stanje u porodici, kupovna moć, stupanj
znanja i drugi faktori ekonomske prirode utječu na odabir hrane i način prehrane.
Okolišni utjecaji na prehranu; jedan od najznačajnijih globalnih problema sadašnjice;
pitanje zagađenja i utjecaja zagađivača koji emisijom iz poljoprivrede, industrije i ljudskih
aktivnosti općenito dospijevaju u okoliš, a iz njega putem vode, hrane i zraka u čovjeka.
Pesticidi, teški metali, dioksini i doslovno nepoznat broj kemikalija iz okoliša mogu
dospjeti u ljudski organizam i izazvati kancerogene, mutagene i teratogene poremećaje
i bolesti na sustavima ili organima tijela i u njihovoj funkciji. Pored kemijskih, tu su
brojni mikrobiološki i fizikalni utjecaji na hranu, prehranu i u konačnici na zdravlje
čovjeka koji dolaze iz okoliša. Čovječanstvo se u borbi protiv ovih pojava opredijelilo za
kreiranje politika zaštite i čovjeka i okoliša, a u proizvodnji hrane, osim razvoja održive,
ekološke ili organske poljoprivrede, uvjet je sadašnjice održivi razvoj.

Običaj Muhammeda صلى الله عليه وسلم je bio da šalje pisma vladarima
pozivajući ih u vjerovanje u jednog Boga i Sudnji dan, te da je on
posljednji poslanik kojeg je Allah Uzvišeni poslao. Jedan od takvih
vladara kojima je Poslanik صلى الله عليه وسلم poslao pismo jeste i Herakle, vladar
Vizantije. Kada mu je stiglo pismo, želio je da sazna da li je Poslanik
صلى الله عليه وسلم iskren pa je koristio metod u kojem je postavio neka pitanja iz
kojih je spoznao istinitost Vjerovjesnika صلى الله عليه وسلم i njegovog poslanstva.
Nakon što je Herakle ispitao Ebu Sufjana, koji je tada bio jedan
od najvećih neprijatelja islama i muslimana, rekao mu je:
“1. Pitao sam te za njegovo porijeklo, a ti si rekao da je on
među vama uglednog porijekla. To je slučaj svih poslanika, oni se
pojavljuju između uglednika svog naroda.
2. Dalje sam te pitao da li je neko od njegovih predaka bio
vladar, a ti si izjavio da nije, a da jeste – kažem – neko od njegovih
bio vladar, rekao bih da je on čovjek koji traži vlast predaka.

Leave A Comment