Uradi sam

Hrana je tvar koja se u organizam unosi

admin

Osoba koja je lažac možda i može skriti svoju laž u svom
izvanporodičnom životu gdje ga niko ne može razotkriti. Međutim,
to se ne može kazati i za porodični život uz njegovu suprugu.
Tu obično prestaju sve formalnosti i pokazuje se prava slika
čovjeka, i obično je supruga najznanija osoba o čovjeku. Iako je
Vjerovjesnik صلى الله عليه وسلم imao više žena niti od jedne od njih se ne prenosi
nešto loše vezano za njegov privatni život. One pripovijedaju o
životu kakvim se može opisati samo savršen čovjek!

Hrana je i tvar koja apsorpcijom
u organizam pridonosi očuvanju homeostaze (održavanje nekog biološkog sustava i
njegove unutarnje sredine u okviru fizioloških uvjeta) i kao takva značajno utječe na
fizičko, mentalno, emocionalno i duhovno stanje ljudi. S hranom je u izravnoj vezi
prehrana koja se definira kao proces ili skupina metaboličkih procesa koji se odvijaju u
organizmu od trenutka uzimanja hrane (jedenja) do njenog iskorištavanja u organizmu.
Tvari koje se unose u organizam, a pritom se iskorištavaju tako da daju organizmu
potrebnu energiju (ugljikohidrati, lipidi, proteini/bjelančevine), obavljaju gradivnu
(proteini/bjelančevine) i regulacijsko-zaštitnu ulogu (minerali i vitamini) zovu se
nutrijentima. Nutrijent je i voda.
Znanost koja proučava hranu je znanost o hrani (engl. Food science), dok prehranu
proučava znanost o prehrani (engl. Nutritionism); obje su multidisciplinarne, vrlo su
slične i često se poistovjećuju. Razlika između pojmova hrana (engl. food) i prehrana
(ishrana) (engl. nutrition) je temelj razlikovanja znanosti o hrani i znanosti o prehrani.
Obje, u principu, razmatraju hranu, međutim, znanost o prehrani više proučava odnos
između čovjeka i hrane.
Znanost o hrani bavi se različitim aspektima hrane: kemijom i biokemijom hrane,
mikrobiologijom, fizikom i biofizikom, senzorikom, nutritivnim aspektima hrane,
tehnologijom, psihologijom, medicinom, legislativom, standardima kakvoće (ColićBarić, 2007), dok se znanost o prehrani sustavno bavi ljudskom prehranom držeći se
pritom temeljne postavke da su sve neophodne hranjive tvari (ugljikohidrati, masti,
proteini, vitamini, minerali i voda) zastupljene u prehrani i iskorištene u odgovarajućoj
ravnoteži da se održi optimalno zdravlje.
Hrana i prehrana proučavaju se otkad je čovjeka. Puno je odgovorenih pitanja, temeljne
postavke su poznate, no još je veći broj neodgovorenih pitanja. Pogledi na hranu i prehranu
danas poprimaju novu dimenziju pa je danas posebno interesantna nova hrana na tržištu,
označena kao, primjerice, funkcionalna hrana ili organska i ekološka hrana. Svi trendovi kreću
se u smjeru otkrivanja veze između sastojaka hrane i njihove uloge u organizmu, odnosno
njihovu utjecaju na zdravlje ili bolest, te u smjeru utvrđivanja optimalnog načina prehrane,
ali s obzirom na sve druge uvjete života i faktore koji općenito utječu na način prehrane.
Naravno, ovdje se uključuje i zdravlje, kao treći pojam koji je u najizravnijoj vezi s hranom
i prehranom. Tri su odnosa koja se promatraju kada su u pitanju hrana, prehrana i zdravlje

U određenim situacijama Vjerovjesnik صلى الله عليه وسلم imao je izuzetne
prilike da postigne prevlast, nadmoć i da se uzdigne nad ljudima.
Međutim, nikada to nije želio učiniti. A da je bio lažac, bez ikakve
sumnje iskoristio bi svaku, pa i najmanju ponuđenu priliku.
Francuski orijentalista Emil Dermenghem kaže: “Muhammedu
je rođen sin Ibrahim pa je umro još kao malo dijete. Mnogo je bio
tužan zbog njegove smrti. Ukopao ga je vlastitim rukama. Njegova
smrt podudarila se sa pomračenjem Sunca, pa su muslimani kazali:
‘Desilo se pomračenje zbog Ibrahimove smrti!’ Međutim, vidjevši
o čemu se radi, iz velikodušnosti, Muhammed je takvu tvrdnju
negirao, rekavši: ‘Sunce i Mjesec su, doista, dva Allahova znamenja
koja se ne pomračuju ni zbog smrti niti zbog nečijeg života…’ Riječi
poput ovih ne mogu doći iz usta lašca i prevaranta..

Leave A Comment