Uradi sam

Prema Krešiću prehrambena vlakna su biljne tvari

admin

Veličanstveni Kur’an došao je sa savršenim vjerozakonom
čijom primjenom se otklanja od ljudi svaki oblik štete, a pribavlja
im ono što je korist i dobro za njih. To je vjerozakon koji je izveo
najbolji narod koji se ikada pojavio među čovječanstvom. On
obuhvata sve aspekte života, od uređenja najviših instanci vlasti do
najobičnijih svakodnevnih poslova. On daje ili upućuje na rješenje
svakog problema u različitim mjestima i vremenima.

Podijeljena su prema topljivosti u probavnom sustavu na netopljiva, tj. ona koja
prolaze kroz probavni sustav nepromijenjena, samo se manjim udjelom fermentiraju
bakterijama u debelom cijevu (Mandić i Nosić, 2009; Gaćina, 2014). Korisna su za
zdravlje jer daju osjećaj sitosti zbog svojstva da na sebe vežu vodu i bubre na čak do
15 puta veću težinu, daju fecesu volumen, sprječavaju opstipaciju i potiču peristaltiku
crijeva (Leovac, 2014). Druga skupina su topljiva prehrambena vlakna i karakterizira
ih svojstvo stvaranja viskozne mase slične gelu u probavnom sustavu. Fermentiraju u
debelom crijevu u kratkolančane masne kiseline koje organizam iskoristi kao energiju,
a pozitivni učinak na zdravlje imaju kroz smanjenje udjela kolesterola, triglicerida i
glukoze u krvi. Zbog ovog svojstva smatraju se zaštitnicima kardiovaskularnog sustava
i sprječavaju dijabetes. Njihovi izvori u hrani su pretežno žitarice, voće i povrće, ima
ih dobar udjel u gljivama ( Jeličić i Lisak, 2012) a pojedinačno u netopljiva vlakna
ulaze celuloza, hemiceluloza, lignin, dok u topljiva ulaze pektini, beta-glukani, gume
i sluzi.

On objašnjava porijeklo čovjeka i svrhu njegovog stvaranja i
objašnjava put istine. Kur’an je namijenjen svakome čovjeku, bez
obzira na njegovo porijeklo, ali i mjesto i vrijeme njegovog življenja.
Kur’an na uopšten način propisuje čovjekove obaveze prema Bogu,
zatim prema drugim ljudima i prema sebi samome. On sadrži i
kazivanja o prošlim narodima, njihovim usponima i padovima te
nudi pouke kako budući naraštaji ne bi ponavljali greške zbog kojih
su propadale civilizacije.

Žitarice, riža, tjestenina, voće i povrće bogati su netopljivim vlaknima. Zob, grahorice
i leguminoze dobar su izvor topljivih vlakana, a ima ih i u voću i u povrću. Prosječan
potrebni unos vlakana za zdravu odraslu osobu prema preporukama Američkog
dijetetičkog društva iznosi 20 – 35 g/dan, ali ovisi i o tjelesnoj masi (Slavino, 1987).
Vlakna su potrebna i djeci, a ne samo odraslima. Djeca starija od dvije godine trebala bi
započeti s unosom vlakana i to 5 g/dan, a za adolescente se preporučuje 10 – 13 g/dan.
Pored navedenih ugljikohidrata postoje još složeni saharidi koji osim ugljikohidrata
sadrže i aminošećere, uronske kiseline itd. Npr. hijaluronska kiselina u očnoj staklovini,
koži i kostima, a uloga joj je da podmazuje tjelesne tekućine.

Naročito su potrebni kod prehrane djece, ne
samo kao izvori energije, već se koriste u cilju
razrjeđivanja bjelančevine kravljeg mlijeka kako bi
bilo približno slično sastavu majčinog mlijeka. U tu
svrhu najčešće se koriste lako probavljiva saharoza,
glukoza, laktoza i dekstrinmaltoza.
Mozak odraslog čovjeka treba oko 140 g glukoze/
dan, crvene krvne stanice oko 40 g glukoze/
dan. Kada se u organizam ne unosi dovoljno
ugljikohidrata, on može sam sintetizirati oko 130 g glukoze/dan iz mliječne kiseline,
nekih aminokiselina i glicerola putem glukoneogeneze. Ustvari, potrebe ugljikohidrata
izračunavaju se iz razlike između esencijalnih potreba za glukozom i glukoze koja se
sintetizira glukoneogenezom (cca 50 g/dan). Ako se ne unese taj minimum, organizam
počne proizvoditi ketonska tijela oksidacijom masnih kiselina. Mozak se tada
prilagođava upotrebom ketona kao izvora energije. To je bolest koja se naziva ketoza, a
manifestira se kao smanjena sposobnost odlučivanja i orijentacije.

Kur’anski stil interpretacije proteže se na sva područja koja
zaokupljaju ljudski duh: na područje vidljivog i nevidljivog svijeta.
On prožima sve aspekte čovjekovog života. Kur’an je lijek
za srca i tijela. U njemu je naša životna uputa i ključ spasa na
onom vječnom svijetu.

Prirodne masti i ulja su tvari topljive u organskim otapalima, netopljive u vodi. Prema
kemijskoj strukturi su esteri alkohola glicerola i masnih kiselina zbog čega su nazvane
trigliceridi ili triacilgliceroli (McMurry, 2008). Lipidi su širi pojam i u strukturu
uključuju male primjese fosfatida, steroida i drugih tvari.

Kod podjele masti može se uzimati više kriterija, pa se prema podrijetlu dijele na biljne
i životinjske. Glavna razlika između njih je u agregatnom stanju na sobnoj temperaturi
i u udjelu zasićenih i nezasićenih masnih kiselina. U pravilu, biljne masti imaju više
nezasićenih, pa su to onda ulja, a životinjske više zasićenih masnih kiselina i na sobnoj
su temperaturi čvrste. Razlika između zasićenih i nezasićenih masnih kiselina je u jednoj
ili više dvostrukih veza između C atoma u lancu masne kiseline. Jednostruko nezasićene
imaju jedan dvostruki vez, dok se one s dva ili više dvostrukih veza zovu polinezasićene
ili višestruko nezasićene.

Leave A Comment