Uradi sam

Tradicija kao faktor utjecaja na prehranu

admin

I na kraju, čak i nakon svih ovih ukratko navedenih stvari, zar
ima neko razuman da može reći da Kur’an nije od Boga i da nije
istina… Međutim, kao što smo vidjeli, nekom je potreban samo
jedan ajet da prihvati islam, nekom više, a nekom ko želi zabludu i
zatvara oči pred istinom nije dovoljno ni na hiljade dokaza. Ali, mi
smo ti koji smo potrebni ISTINE, a ne ona nas…

Osnovne značajke istarske kuhinje su proširenost kuhanih jela, dosta ribe i samonikla
bilja. Česta je upotreba začina (soli, papra, vinskoga octa, maslinova ulja), kao i vina
kao sastojka pri kuhanju. Mnoga tradicijska jela ostala su u kuhinjama raznih naroda i
prenose se s koljena na koljeno te značajnu utječu na prehranu danas.

Stil života također je kognitivni faktori prehrane. Profesionalci koji se bave
promidžbom pravilne prehrane i fizičke aktivnosti, glavnih promjenjivih faktora u
borbi protiv pretilosti, dijabetesa i drugih kroničnih bolesti, imaju mnoge zapreke.
Ranije su se ponašanja promatrala na razini pojedinca u smislu njihova obrazovanja,
percepcija i vještina, a danas se uključuje i faktor okoliša s brojnim unutarnjim
elementima i njihovim međudjelovanjem (Fitzgerald i Spaccarotella, 2009).
Stil života mogao bi se definirati kao zbroj mnogih različiti načina života ljudi, a način
života je manifestacija specifičnih ponašanja čovjeka u raznim uvjetima života (Šatalić,
2000). U biti se radi o ljudskim odnosima, ponašanju, stanju svijesti, odnosima prema
materijalnom okruženju i percepciji i prihvaćanju/neprihvaćanju čovjeka i svega
oko njega što može utjecati i na način prehrane. Čak i sam način prehrane može se
okarakterizirati kao stil života.

Čovjek je danas sklon, a naročito se to odnosi na mlade ljude, jesti tzv. brzu hranu ili fast
food, a pod tim terminom uglavnom se percipiraju jela poput burgera, pizza, čevapa,
pomfrita, bureka, kebaba, a vrlo je popularna i “hrana s nogu”. Finger food je hrana koja
se uzima prstima, bez pribora za jelo (sedviči, rolade). Svi ovi suvremeni načini života i
jelovnici čine da vrijeme i pogodnosti budu faktor načina prehrane stanovništva.
U kontekstu stila života svijet se opet može podijeliti na nerazvijene i razvijene,
a problemi u njima skoro potpuno su različiti. Zemlje u razvoju još se uvijek bore s
kroničnim zaraznim bolestima, glađu i malnutricijom, dok su ih razvijene zemlje uspjele
savladati, no bore se s nezaraznim oboljenjima i oštećenjima s dužim latentnim tijekom
nastanka, koje kasnije uzrokuju kliničke bolesti, nesposobnost, invaliditet. Neke od njih
su pušenje i pijenje alkohola, nedostatak tjelesne aktivnosti (Mustajbegović, 2000),
preobilna prehrana, stres i izloženost stanovništva različitim kemijskim (pesticidi,
kozmetički preparati), fizikalnim (radijacija, razna zračenja) i biološkim (virusi,
bakterije) agensima okoliša.
Naravno, na stil života utječe ne samo vrijeme, već i novac, tako da se s tog aspekta u
kognitivne faktore može uvrstiti i ekonomski faktor.

Prije nego započnemo ovo poglavlje, posebno me dojmila
priča jednog mladog hrišćanina iz Amerike, koji je nakon što je
pročitao Kur’an, otišao odmah da prihvati islam. Imam mu je rekao
da mora potvrditi dvije stvari: da postoji samo Jedan istinski Bog i
da je Muhammed صلى الله عليه وسلم Božiji poslanik, a onda ga je pozvao da mu kaže
nešto više o Muhammedu. Mladić je rekao da nema potrebe osim
da mu odgovori na jedno pitanje: “Da li je Muhammed došao sa
Kur’anom?” Imam je odgovorio potvrdno, a mladić je onda rekao:
“Ako nam je preko njega došla ova Knjiga, onda je on ono što tvrdi
da jeste. To je sav dokaz koji mi je potreban!” I tada je posvjedočio
da postaje musliman.

Fizička aktivnost je svaki oblik kretanja pomoću tjelesnih mišića. Podaci govore
da je stupanj tjelesne aktivnosti kod ljudi urbanizacijom i industrijalizacijom opao.
Tehnologija je ruke čovjeka zamijenila strojevima, a u kući mu je ponudila TV i
kompjutor. Stil života u suvremenim trendovima je “rekreacija”, isključujući sportaše
ili profesionalce u sportu. Ono što je mnogim studijama potvrđeno jest da dnevna
tjelesna aktivnost unapređuje zdravlje, može usporiti ili spriječiti niz rizičnih oboljenja
i smanjuje stopu smrtnosti.
Pogotovo pozitivan utjecaj ima na razvoj bolesti srca i kardiovaskularnog
sustava, jer ima pozitivnu korelaciju s dobrim kolesterolom, dok je u negativnoj
korelaciji s trigliceridima. Vježbanje smanjuje rizik od hipertenzije, dobro utječe
na plućne bolesti, dijabetes, osteoporozu, tjelesno aktivne osobe imaju za 12 %
manju mogućnost prijeloma kostiju, smanjuje efekte stresa, a dobro utječe na
samopouzdanje i dobro raspoloženje.
Istraživanjem je utvrđena veza između tjelesne aktivnosti i prehrane; osobe koje više
vježbaju unose manje masnu hranu i unose više mikronutrijena. U nekim studijama
utvrđeno je de će tjelesna aktivnost pozitivno utjecati pri sprječavanju nastanka
pojedinih zloćudnih tumora.

Leave A Comment