Zabava

Kulturološki faktori

admin

I doista, Kur’an je dovoljan dokaz da je Muhammed صلى الله عليه وسلم posljednji Božiji poslanik, ali i pored toga spomenućemo još neke nepobitne argumente koji ukazuju na to…2

Kultura predstavlja skup znanja, vjerovanja, umjetnosti, zakona, morala, običaja, navika
i drugih specifičnih karakteristika naroda, kao jedan je od najvažnijih utjecaja na način
života ljudi, pa tako i na način prehrane. Uzevši u obzir da je u svijetu u etnološkom
atlasu zabilježeno postojanje preko 1.260 kultura, a osobito migracije naroda koje su
aktualne posljednjih 50 godina i miješanje kultura povezano s njima, pitanje je koliko se
uopće ovaj utjecaj može realno sagledati i gdje se mogu povlačiti granice. Prehrambene
navike duboko su ukorijenjene u kulturi, različite su za različite narode, za jedne je
neka hrana dobra, a za druge loša, iz prošlosti do danas navike se prenose tradicijom, a
ogroman značaj u prehrani ima religijska pripadnost. Tako bi se među dva-tri najvažnija
kulturološka faktora mogla svrstati upravo vjerovanja, tradicija i religija. Ovo područje
do danas je ostalo interesantno za nutricioniste. U suštini, vjerovanje, tradicija i religija
generalno su faktori koji najviše utječu na opći način života ljudi. Primjer za ovu tvrdnji
može biti Kina, kao značajno različita od zapadnih civilizacija. Ima skoro 1,4 milijarde
ljudi, od kojih je najviše budista, značajan udio taoista i drugih religija, pa se upravo na
njihovom prožimanju stvorila kineska filozofija života.

Jevreji su očekivali dolazak poslanika i do u detalje su, iz svojih
svetih spisa, znali kako će izgledati, međutim, kada se pojavio među
arapima, odbili su da ga slijede zbog mržnje i zavisti, zato što nije
od njih.

Prehranu, primjerice, taoista (Yin i Yang prehrana, slika 7) karakterizira vjerovanje
da se harmonija u tijelu postiže pravilnim omjerima hrane. Ova se filozofija razvila
na Knjizi promjena, koja objašnjava da metafizičko funkcioniranje cijeloga Svemira
počiva na principu teorije o pet elemenata (drvo, metal, voda, vatra, zemlja).
Bit yin i yang filozofije je da univerzumom vlada jedinstveni princip, Tao, a on je
podijeljen u dva suprotna principa – yin i yang. Sve se namirnice mogu podijeliti u tri
kategorije: yin, yang i neutralnu hranu. Yang hrana savjetuje se rodiljama, kronično
neispavanim te anemičnim ljudima, a yin hrana nervoznim ljudima i onima koji,
primjerice, pate od grlobolje.
Religija kao faktor utjecaja na prehranu: hrana i prehrana sastavni su dijelovi religijskih
pravila, simbola, običaja i svakodnevnog života u većine ljudi koji žive po principima
religije. Islam, kršćanstvo, judaizam, budizam, hinduizam imaju točno određena
prehrambena pravila i sva su različita. Primjerice, judaizam preporučuje uzimanje
“košer” hrane, a islam “halal” hrane.
Kršćanstvo: nastalo kao reakcija elitizma i neodmjerenosti imperijalnog Rima, postavljen
na moralnim normama siromaštva, postavlja se pozitivno prema čovjeku, zdravlju i
prehrani. Pravila se odnose na povremeni post, jer se u Bibliji navodi da povremeni post
i nemrs čisti organizam (prije Uskrsa i petkom), definirano je što se smije a što ne smije
jesti, a dugotrajni postovi “krijepe duh”. Neumjerenost u jelu i piću je grijeh, jer je štetno
za zdravlje.

Poslanikova supruga Safija, Allah bio zadovoljan njom, čiji je
otac bio ugledni medinski Jevrej, pripovijeda da su nakon što je
Muhammed صلى الله عليه وسلم došao nadomak Medine i odsjeo u Kubau, njen otac
Hujjej b. Ahtab i njegov brat Ebu Jasir b. Ahtab, u ranu zoru otišli da
vide Muhammeda صلى الله عليه وسلم i da s njime porazgovaraju.

Islam: ima najveći broj prehrambenih ograničenja, a najvažniji su alkohol i svinjetina.
Halal hrana je ona kod koje se prije ubijanja životinje koristi obred klanja i puštanja krvi,
u protivnom su zabranjene za jelo. Halal hrana, ako je tako označena, podrazumijeva
cijeli postupak prerade pod određenim religijskim uvjetima. Muslimani jednom
godišnje imaju mjesec posta – ramazan, kada se čovjek suzdržava od hrane cijeli dan.
Budizam: osnovao ga je Budha 560 god. pr. n. e. kao vrlo strogu kodificiranu religiju s
vjerom u reinkarnaciju i filozofsko-religijski pogled na svijet oprečan suvremenoj znanosti
i zapadu. U principu su vegetarijanci, što je proizišlo iz praktičnosti života (npr. krava je
sveta životinja zato što su ljudi nekada zaklali kravu i čuvali meso više dana, jeli ga i trovali
se, stoga je bilo lakše zabraniti jesti krave, nego dopustiti umiranje trovanjem).
Judaizam: košer hrana, inzistira se na tome da hrana bude maksimalno čista i meso
mora biti od životinje kojoj je prije obrade ispuštena krv; voće se ne smije jesti s drveta
mlađeg od 4 godine itd. Danas je uveden certifikat koji garantira da se radi o košer hrani.
Hinduizam: većina je na vegetarijanstvu i ne konzumiraj meso. Đain: u Indiji, zabranjeno
je sve što je od životinja (mlijeko, jaja), sve što raste u mraku (krumpir, luk, češnjak).

Leave A Comment