Zabava

Senzorski faktori

admin

Mnogi islamski učenjaci napisali su djela koja tematski tretiraju znakove i nadnaravna djela, mudžize, Vjerovjesnika صلى الله عليه وسلم .Ukupni broj nadnaravnih djela, mudžiza, koja se spominju u knjigama
nadmašuju brojku od hiljadu, poput povećanja hrane, liječenja
bolesnih, jecanja panja i dr. Svakako najveća mudžiza (čudo) je
Kur’an.
Nema nikakve sumnje da su svi ti znakovi i nadnaravna djela
neporecivi dokaz o istinitosti misije i vjerovjesništva Muhammeda صلى الله عليه وسلم
s obzirom da nadnaravno i nadljudsko djelo, koje se u svojoj osnovi
suprotstavlja uobičajenim okolnostima, ne može učiniti obično
stvorenje. Takva djela dolaze isključivo od Uzvišenog Stvoritelja!
Uzvišeni Allah ne daje natprirodna djela onima koji lažno
tvrde da su Božiji poslanici, već tim djelima isključivo pomaže
Svoje poslanike kako bi dokazali istinitost svoje misije, kao kada
je promijenio stanje vatre koja je postala hladna i spasonosna za
Ibrahima, zatim, kada je Musaov štap promijenio u zmiju, oživio
mrtve Isau, neka je na sve njih Allahov mir, te brojna druga natprirodna djela.

Formiranje započinje u
majčinoj utrobi, kada fetus osjeti pokrete majke. Kada se govori o hrani mozak pomoću
osjetila vida, okusa, mirisa, sluha i dodira percipira senzorska svojstva hrane. To je
subjektivni proces i kod svakoga je različit. Za hranu su temeljna senzorska svojstva
okus, miris, tekstura i boja. Kod okusa se, pored četiri glavna (slatko, gorko, kiselo i
slano), mogu javiti i okus “umami” ili “metalni”. Prve preferencije, ali i averzije javljaju
se u utrobi majke, primjerice preferencija slatkog ili averzija na kiselo ili gorko, dok se,
primjerice, preferencija slanog javlja u drugom tromjesečju života novorođenčeta. Kada
se stvaraju preferencije za masno, teksturu ili mirise nije utvrđeno, ali se osjetljivost
na mirise vezuje uz majčino mlijeko. Osjetljivost je ovisna o genetskim, fiziološkim i
metaboličkim specifičnostima, a preferencije okusa razvijaju se od rođenja kroz vrijeme,
a kasnije ih oblikuje i niz drugih faktora, poput utjecaja vršnjaka ili dostupnosti hrane.
Kognitivni faktori; u kognitivne faktore ulaze navike, utjecaj ugodnih/neugodnih
situacija, žudnja za hranom, utjecaj medija, pitanje odnosa prema vlastitom tijelu,
samopoštovanje, vjerovanja i cijeli spektar socioloških utjecaja.
Navike; dvoje će gojaznih roditelja imati vrlo vjerojatno djecu sklonu gojaznosti. Ako
se izdvoje genetski faktori, prenošenje navika (o odabiru hrane ili načinu pripremanja)
ulazi u kognitivne faktore i prenose se u obitelji, kao i sve ostale sklonosti.
Ugodne/neugodne situacije; učestalo izlaganje novoj hrani u pozitivnom i poticajnom
okruženju može pridonijeti stvaranju sklonosti prema nekoj hrani kasnije, ali i obrnuto,
ako se djeci pod pritiskom daje određena namirnica to može pokazati smanjenu
sklonost za te namirnice kasnije. Osim toga, određena hrana kod ljudi smiruje, ublažava
stres, omogućava čovjeku da se dobro osjeća.
Žudnja za hranom; ima psihološki i fiziološki karakter. Često samo pomisao na hranu koju
volite može imati smirujući učinak za čovjeka. Uzroci mogu biti različiti, primjerice, ako
se dijete nagrađuje hranom, kasnije će razviti osjećaj žudnje za tom hranom kroz cijeli
život. Neki autori žudnju za hranom objašnjavaju kao emocionalno jedenje i dijele ga u pet
skupina: prejedanje, konzumiranje hrane zbog lošeg raspoloženja, zbog samopoštovanja,
zbog stresa ili, pak, nekontrolirano konzumiranje hrane. Čokolada je u ovoj skupini hrane
kraljica. Hrana za kojom se “žudi” su, mliječni proizvodi, orašasti plodovi i grickalice,
tekućine (alkohol), masna hrana, ljuta ili jako začinjena hranom, kruh, hrana sa škrobom,
keksima, kolači i pite, slatkiši, voće, povrće i salate (Virtue, 2013).
Oglašavanje i promoviranje: tema u koju se uključuju i ekonomske znanosti, a suštinski,
ako je reklamiranje temeljeno na znanstvenim spoznajama, ono na čovjeka ima pozitivan
učinak (Dutta-Bergman, 2006).

 

Leave A Comment