Zabava

Znanost o prehrani

admin

No, prije njih kao nutricionisti prepoznati su Hipokrat (460. – 377. pr. n. e.), koji je
smatrao da isto jelo i piće ne mogu odgovarati bolesnom i zdravom čovjeku, zatim
Cornelius Celsus, koji u 1. stoljeću smatra da je liječenje bolesnika dijetom najljepši i
najteži dio medicine. Galenova saznanja (131. -201.) godinama su u Europi korištena za
liječenje mnogih bolesti gladovanjem. Antimus (511. – 534.) opisuje 100 namirnica u
knjizi “Epistula de observatione ciborum”. Slijedi izdanje jedne od prvih knjiga o dijetetici
“Dijetetika za starce”, piše je Sigmund Albich – češki liječnik. Sanctorius (1561. – 1636.),
talijanski fiziolog, trideset godina važe hranu koju jede i mjeri tjelesne karakteristike,
o čemu piše raspravu. Da je mišićni rad ovisan o izgaranju nekih kemijskih spojeva
zaključuje u svom istraživanju John Mayon, a 1746. James Lind, engleski liječnik, ispituje
mogućnost liječenja skorbuta limunom i narančom, postavlja pokus i dokazuje da su
mornari nakon šest dana bili gotovo izliječeni. Pregled značajnih otkrića i najznačajnijih
nutricionista prikazan je u nastavku, a uz korištenje literature preuzete iz Šajina (2013)
i Šatalić (2008).

Smatra se da će se uskoro u laboratoriju za svakog pojedinca moći utvrditi gene koji
dovode do specifične bolesti. Pomoću ovih testova moći će se odrediti lista poželjne
i nepoželjne hrane, koja će preventivno djelovati na nastanak ili pomoći u izlječenju
bolesti. Dakle, budućnost je u rukama nutricionista genetičara.
Pored nutrigenomije, otvara se i niz novih istraživačkih pitanja. Pri ovom nezaobilazno je
pitanje fitonutrijenata, odnosno komponenata hrane prisutnih u vrlo malim količinama
i njihove uloge za zdravlje ljudi. Oni dolaze iz biljnog svijeta i, za neke iz poznatih, ali za
većinu još uvijek iz nepoznatih razloga, tvrdi se da imaju pozitivan ili negativan utjecaj
na zdravlje čovjeka. Ove komponente ranije se nisu mogle analizirati, prvenstveno
zbog njihovog malog udjela u hrani, ali i zbog granica koje su imali uređaji za detekciju
i mjerenje. Danas se tehnologija razvila, a to je povećalo osjetljivost aparata u analitici
i mjere se i male molekule metabolita u biološkim uzorcima, u tzv. metabolomu, pa
se iz ovog razvija nova znanost nazvana metabolomika. U analizi ona primjenjuje
vrlo osjetljive tehnike i uređaje kao, primjerice, maseni spektrometar, razne sustave za
kromatografije, nuklearnu magnetsku rezonanciju, a u to se uključuje i primjena sve
boljih kompjutorskih mogućnosti, pa se različitim programima brojni podaci obrađuju
u svega nekoliko minuta u svrhu karakterizacije, klasifikacije i drugih opisa uzoraka.
Pored novih smjerova, ostao je od ranije niz neodgovorenih pitanja u znanosti o
prehrani, tako znanost o prehrani, hrani i zdravlju čovjeka, s obzirom na još nepoznate
odgovore, čeka interesantna budućnost.

5. Pitao sam te da li neko od njegovih sljedbenika napusti
njegovu vjeru iz mržnje prema njoj nakon što ju je primio, pa si
odgovorio da ne napušta. Tako je vjerovanje kada se njegova
ljupkost ulije i ovlada u ljudskim srcima.
6. Pitao sam još da li se njihov broj povećava ili umanjuje, a ti si
rekao da se povećava. Takav je slučaj sa vjerom dok se ne upotpuni.
7. Pitao sam te da li ratujete sa njim pa si potvrdio da ratujete,
da je ishod promjenljiv, pa nekad vi pobijedite, a nekad on. Takvi su
poslanici, budu iskušavani, ali na kraju pobijede.
8. Pitao sam te da li krši zadanu riječ, a ti si odgovorio da ne
krši. Takvi su poslanici, oni ne krše datu riječ.
9. Pitao sam te da li je takvo što rekao neko prije njega, pa si
rekao da nije; kažem: da je prije njega neko to već rekao, pomislio
bih da čovjek slijedi govor koji je rečen prije njega. ”

Znanost o prehrani bavi se prvenstveno istraživanjem utjecaja hrane i nutrijenata u
hrani na ljudski organizam i zdravlje, uključujući nenutritivne komponente hrane. Kako
ovakva istraživanja zadiru u mnoga medicinska, sociološka, kulturološka, ekonomska i
druga pitanja, može se reći da je nutricionizam multidisciplinarna znanost.
Mnogi odgovori o prehrani kriju se u načinu života, nasljednim svojstvima, navikama,
prirodnom okruženju, društvenim obilježjima, socioekonomskim utjecajima i, s
obzirom na to koliki je spektar utjecaja, vrlo ih je teško standardizirati,

Herakle reče: “Ako je istina ono što kažeš o njemu, on je zaista
vjerovjesnik. Znao sam da će se pojaviti, ali nisam mislio da će biti
(jedan) od vas. Da znam da ću moći do njega doći, volio bih se s
njim susresti. Da sam uz njega, noge bih mu prao. On će uskoro
zavladati ovim tlom pod mojim nogama.” (Predaju bilježe Buharija,
br. 4188. i Muslim, br. 3322.)

Leave A Comment